[ Generalna ] 14 Februar, 2010 23:52

Verovatno se mnogima desilo da odu na bankomat da podignu pare koje imaju na racunu,a da ne dobiju novac?!

Tako i ja odem na bankomat, ukucam sifru, unesem iznos, dobijem karticu nazad ali para nema. Proverim stanje 10.000 dinara manje. U tom trenutku izlazi sluzbenica iz poste, i kaze, gospodine taj bankomat je u kvaru, verovatno vam je skinulo sumu koju ste trazili sa racuna, vi ste ko zna koji od jutros kome se to desilo. Sto niste napisali da bankomat ne radi, ako vec ne radi od jutros (tada je bilo 15h), sluzbenica poste me samo pogleda i kaze popravljamo ga upravo. Idite u PS da vidite sta da radite. Odem tamo, a tamo jos lepse. Posto je petak, moracete da cekate da mi u ponedeljak posaljemo zahtev komisiji, koja ce da proveri sta i kako, pa ce te za 20-tak dana dobiti odgovor na kucnu adresu?!  Da mi je, nedaj boze, taj novac trebao za lekove, mogao bi da umrem dok komisija utvrdi gde su moji novci, sto bi rekli vojvodjani....

[ Generalna ] 13 Decembar, 2009 21:41
Prvi sudar po novom zakonu: Policajac udario u popa

U petak uveče, policajac koji nije bio na dužnosti svojim privatnim kolima izazvao je saobraćajnu nesreću u blizini Zemun polja

Tom prilikom je utvrđeno da je imao 1,99 promila alkohola u krvi. On je ujedno i "prva žrtva" novog zakona o saobraćaju. Kako Press saznaje, u drugom vozilu se nalazio pop.

Nakon udesa, policajac je proveo 12 sati u policijskoj stanici. Prema novom zakonu o saobraćaju, ukoliko bi sud utvrdio da je vožnja pod uticajem alkohola uzročnik nesreće, predviđena je novčana kazna između 30.000 i 50.000 dinara, ili kazna zatvora do 60 dana, kao i zabrana upravljanja vozilom između 10 i 12 meseci. Za ovakav prekršaj usledilo bi i 15 poena, međutim, s obzirom na to da zakon o prekršajima još uvek nije počeo da se primenjuje, u ovom konkretnom slučaju kazneni poeni se neće izreći.
[ Generalna ] 13 Decembar, 2009 13:46

 Prema internom dokumentu do kojeg je došao „Vašington post", od 1980, kada je u Beloj kući bio Džimi Karter, predsednička bezbednost bila je ugrožena 91 put.

Ipak, samo u nekoliko slučajeva opasnost je bila stvarna. Jedini napadač koji je uspeo da rani predsednika u poslednje tri decenije bio je Džon V. Hinkli, koji je pucao na Ronalda Regana 1981. i uspeo da ga rani. U maju 2005. jedan muškarac je, takođe van predsedničke sigurne zone, u Tbilisiju bacio granatu 30-ak metara od Džordža Buša. Bomba nije eksplodirala jer je bila suviše čvrsto zamotana u maramicu.

U većini ostalih slučajeva reč je bila o egzibicionistima, lovcima na autograme, ljudima željnim publiciteta i nestabilnim ličnostima. Iako ti ljudi nisu predstavljali stvarnu pretnju predsedniku, njihovi upadi ukazuju na značajne propuste tajne službe, koje bi mogli da iskoriste i prave ubice.

U osam slučajeva, uključujući Salahijeve, uljezi su uspeli da dođu do predsednika ili drugih čuvanih osoba, a u čak četiri incidenta reč je bila o istom čoveku, velečasnom Ričardu C. Vjuveru, poznatom i pod nadimkom Hendšejk Men.

Džejms Daglas Imes se 1982, sa svojom suprugom i dvojicom sinova, u kamionetu dovezao do Bele kuće i zatrubio na ulazu. Tajna služba bila je uverena da Imesovi imaju dozvolu za ulazak, sve dok nisu došli do ulaza u ovalni kabinet. Skandal je poznat pod nazivom „Porodični izlet".

Kristijan K. Hjudžis, nazvan Momak s novinama, provezao se 1987. kroz otvorena dvorišna vrata Bele kuće jer je agent tajne službe pretpostavio da je reč o dostavi. Prošao je kroz još nekoliko sigurnosnih tački pre nego što je zaustavljen.

Patrik Felo Litekol se u julu 2003. ukrcao kao slepi putnik u „Er fors". On je dva dana bez akreditacija putovao s novinarima koji prate predsednika, od Južnoafričke Republike do Ugande. Budući da je pri hapšenju tvrdio da je sa sobom poneo i oružje, predsednički avion je bio pretresen.

[ Generalna ] 10 Decembar, 2009 00:07
MUP saopštio uslove putovanja posle ukidanja viza

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije danas je saopštilo uslove putovanja građana Srbije nakon ukidanja viznog režima Evropske unije

Od 19. decembra 2009. godine građanima Republike Srbije više neće biti potrebna viza za putovanje u 25 članica Evropske unije, kao ni za putovanje u Island, Norvešku i Švajcarsku, koje nisu članice Evropske unije, ali jesu deo šengenskog prostora.
Vize će i dalje biti potrebne za putovanja u Veliku Britaniju i Irsku, koje su članice Evropske unije, ali nisu deo šengenskog prostora.
Za građane Srbije ukinute su vize za putovanja, u trajanju do ukupno 90 dana boravka u zemljama potpisnicama Šengenskog sporazuma, i to u periodu od 180 dana.
Početak jednog "bloka" od 180 dana počinje da se računa sa prvim prelaskom šengenske granice. Nakon proteka 180 dana od dana prvog prelaska šengenske granice, računa se novi period od 180 dana u okviru koga je ponovo moguće boraviti ukupno 90 dana.
Za građane koji poseduju novi, biometrijski pasoš, ne postoje dodatni finansijski ili administrativni uslovi za slobodno putovanje u zemnlje potpisnice Šengenskog sporazuma.
Međutim, i dalje su na snazi uobičajene mere granične kontrole na ulasku u šengenski prostor, koje inače primenjuju sve države, pa i Srbija, a koje imaju za cilj da spreče prekogranični kriminal, ilegalne migracije i da zaštite javni red i mir.
U tom smislu, granične službe država Evropske unije će nastaviti da sprovode kontrole državljana Srbije, koja pre svega ima za cilj da potvrdi da se u konkretnom slučaju zaista radi o nameri putovanja na kraći rok, a ne o nameri da se ostane u šengenskom prostoru duže od 90 dana.
Zbog toga se od građana može tražiti da navedu krajnju destinaciju putovanja, da pokažu da li imaju dovoljno sredstava za putovanje, bilo u gotovini, bilo posedovanjem kreditnih kartica ili drugih sredstava plaćanja.
Ne postoji standardni iznos finansijskih sredstava po danu putovanja koji je potrebno posedovati, i praksa zavisi od države do države.
Ukoliko je, na primer, svrha putovanja turistička poseta, može se tražiti uvid u rezervaciju hotelskog ili drugog smeštaja.
Ukoliko je razlog učešće na stručnom seminaru, može se tražiti uvid u pozivno pismo ili spisak registrovanih učesnika seminara, i tome slično.
Ukoliko se putuje u posetu srodnicima ili prijateljima u zemljama potpisnicama Šengenskog sporazuma, nije potrebno imati formalno garantno pismo, ali svakako treba biti u mogućnosti da se tačno navedu podaci o osobi kod koje se putuje, adresa na kojoj će se boraviti i slično.
Pri tome se može pokazati odgovarajući dokument ukoliko se poseduje, poput pozivnog pisma, ili kopije putne ili druge isprave lica kod koga se putuje.
Posedovanje ovih i sličnih dokumenata nije formalni uslov za ulazak u šengenski prostor, ali svakako može doprineti da se uobičajena granična kontrola obavi brže i jednostavnije, naročito imajući u vidu eventualnu jezičku barijeru pri komunikaciji sa graničnim službenicima.
Važno je naglasiti da granične službe država članica šengenskog prostora zadržavaju pravo da ne odobre ulazak u zemlju ukoliko procene da osoba predstavlja pretnju javnom redu i miru, zdravlju ili unutrašnjoj bezbednosti, ili ako za tom osobom postoji upozorenje da mu se ne odobrava ulazak.
Radi se o pravu graničnih službi koje je i ranije postojalo, koje je važilo i za osobe kojima je prethodno bila izdata viza. Ovo pravilo ostaje na snazi i nema veze za ukidanjem viznog režima, budući da predstavlja standardno postupanje kada je u pitanju granična kotrola.
Ukoliko se putuje motornim vozilom, neophodno je posedovanje međunarodne vozačke dozvole i međunarodnog osiguranja.
Ukoliko se upravlja tuđim vozilom, potrebno je takođe odgovarajuće ovlašćenje vlasnika vozila. Radi se o uobičajenim uslovima za odvijanje međunarodnog drumskog saobraćaja, koji nemaju veze sa ukidanjem viznog režima.
Takođe, posedovanje putnog zdravstvenog osiguranja nije uslov za putovanje, ali se svakako preporučuje zbog lične bezbednosti u slučaju potrebe za medicinskom intervencijom tokom putovanja.
Imajući to u vidu, najbolje je pre putovanja proveriti sa institucijom preko koje građani ostvaruju zdravstveno osiguranje, o svim uslovima i okolnostima za koje su zdravstveno osigurani.
Veoma je važno naglasiti da se ukidanjem viza za kratkotrajna putovanja naših građana u zemlje članice Evropske unije, nisu stekli uslovi za trajni boravak, nastanjenje i zapošljavanje na teritoriji Evropske unije.
U tom smislu, nezakonit je rad ili boravak u šengenskom prostoru duže od 90 dana bez odgovarajuće nacionalne boravišne ili radne dozvole.
Građani koji nameravaju da zbog zaposlenja ili iz nekog drugog razloga borave u šengenskom prostoru duže od 90 dana, obavezni su da pre putovanja podnesu odgovarajući zahtev za dugoročnu vizu ili za dozvolu boravka ambasadi zemlje u koju žele da idu.
Vize neće biti potrebne građanima Srbije koji poseduju novi, biometrijski pasoš, a građani koji imaju stari "plavi" pasoš i dalje su u obavezi da pribave vizu pre putovanja.
Takođe, i pored diplomatske aktivnosti Srbije, u ovom trenutku nije bilo moguće postići ukidanje viza za građane Srbije sa Kosova i Metohije, kojima putne isprave izdaje Koordinaciona uprava MUP-a.
Nosiocima putnih isprava izdatih od Koordinacione uprave će stoga i dalje biti potrebne vize za putovanje u okviru šengenskog prostora.
Međutim, ukidanje viza važi za interno raseljena lica ukoliko poseduju novi, biometrijski pasoš izdat od Policijske uprave na osnovu mesta boravka.
[ Generalna ] 27 Novembar, 2009 10:19

Gledao sam neku emisiju na TV, poseta naših novinara Kuvajtu. Između ostalog video sam i da je cena benzina tamo, kad se pretvori u dinare, verovali ili ne manje od 16 dinara po litru. Neka mi neko objasni odakle onda cena kod nas 105.6 dinara, ako ne grešim?! 

[ Generalna ] 25 Novembar, 2009 22:18


Internet portal „Virtual turist" napravio je listu od 10 najružnijih zgrada u svetu, a na prvom mestu je Moris mehanik teatar u Baltimoru u SAD. Među najružnijim građevinama je i Pokrajinska biblioteka u Prištini

1
1. Moris  Mehanik teatar Baltimor, Merilend, SAD

Najružnija zgrada na svetu je Moris Mehanik teatar u Baltimoru, u američkoj državi Merilend, ocena je portala za putovanja Virtual turist.com, koji svake godine pravi listu od deset najružnijih građevina. Na drugom mestu po ružnoći je televizijski toranj „Žiškov" u prestonici Češke, Pragu, a na trećoj poziciji je zgrada parlamenta u Velingtonu na Novom Zelandu. Interesantno je da se među deset najružnijih arhitektonskih ostvarenja na svetu našla i zgrada nacionalne biblioteke u Prištini na Kosovu.

Kritičari, koji su pravili listu za sajt „Virtual turist", navode da se neke od najružnijih građevina nalaze upravo u najlepšim gradovima na svetu. Tu se ubrajaju centar „Pompidu" u Parizu, kao i Žiškov TV toranj u Pragu.

Arhitekte su inspiracije za ove zgrade nalazile na različite načine. Jedna od zgrada u Virdžiniji u SAD, koja se našla na listi, inspirisana je krompirom posluženim na jednoj večeri. Mnogi konstruktori su pokušali čak i da ublaže ružnoću pojedinih građevina, ali su svojim novim idejama doprineli samo još gorem izgledu.

1. Moris  Mehanik teatar Baltimor, Merilend, SAD

To betonsko zdanje, delo harvardskog arhitekte Džona Johansena, bilo je na listi za rušenje lokalnih vlasti, a nimalo laskava nova titula mogla bi da doprinese da se taj postupak ubrza. Kritičari kažu da je teško poverovati da je baš u toj zgradi nekada igrala Ketrin Hepbern.

2. Žiškov TV toranj Prag, Češka

2

Toranj je sam po sebi prilično ružan, a detalji koje je dodao umetnik David Černi od njega su definitivno napravili nakazu među građevinama. Naime, Černi je toranj načičkao skulpturama beba koje gmižu prema vrhu, što izgleda prilično morbidno.

3. Zgrada parlamenta Velington, Novi Zeland

3

Novo kancelarijsko krilo novozelandskog parlamenta najčešće opisuju kao projektor za slajdove koji je pao na svadbenu tortu, koja je prethodno pala na vodenični točak. Izgrađen je 1970. godine, u kvartu sa neoklasičnim zgradama, čime se njegova ružnoća još više istakla.

4. Centar „Pompidu" Pariz, Francuska

4

Stubovi u osnovnim bojama napravljeni na spoljašnjem delu jednog od najpoznatijih muzeja na svetu, već na prvi pogled govore zašto je to trebalo da bude sakriveno, a ne istaknuto. Mnogi stoga misle da su prilikom gradnje muzeja izgubljene skice, te je nastalo to što jeste.

5. Trg federacije Melburn, Australija

5

Izgrađen je kao mesto za sastajanje u Melburnu. Kritičari, međutim, tvrde da je to mesto na kom se ljudi nalaze da bi išli na neko drugo mesto. Građevina je potpuno haotična i preterano komplikovana.

6. Sedište „Petrobrasa" Rio de Žaneiro, Brazil

6

To je mešavina zatvora i nedovršene „lego" kreacije. Građevina je ruglo, koje se nalazi baš u centru grada. Još grozniji utisak odaje to što zgrada izgleda kao da će svakog trenutka da se raspadne.

7.  Zgrada Markel Ričmond, Virdžinija, SAD

7

Iako zvuči kao urbana legenda, ova futuristička zgrada inspirisana je pečenim krompirom posluženim zvanicama na jednoj večeri Američkog instituta arhitekata.

8.  Rojal Ontario muzej Toronto, Kanada

8

Ono što je staklena piramida za Luvr, to je kristal Majkla Li Čina za Kraljevski muzej u Ontariju. I dok mnogi hvale staklenu strukturu, jednak broj ljudi muči nepodudaranje sa originalnim, tradicionalnim muzejom koji se još nalazi pokraj ove nezgrapne građevine.

9. Pokrajinska biblioteka Priština, Srbija

9

Teško je reći da li uzorak pčelinjeg saća ulepšava ili naružuje bizarnu strukturu biblioteke. Kruže priče da su pojedinci mislili da je zgrada nedovršena i da je na njoj zapravo skela, a biblioteka je već bila otvorena.

10. Hotel „Rjugjong" Pjongjang, Severna Koreja

10

Ova još nedovršena zgrada nastaje već više od dvadeset godina i nikako da radovi budu privedeni kraju. Problem je u tome što nema dovoljno novca, a možda još veći što je konstrukcija hotela, prema mišljenju kritičara, ekstremno loša.

[ Generalna ] 25 Novembar, 2009 12:50
Ponovljeno suđenje za ubistvo trogodišnje devojčice

Očuhu 40 godina zatvora, majci 37

Autor: P. Z. Veličković | Foto:S. Maričić | 25.11.2009. - 08:30

Očuhu 40 godina zatvora, majci 37
Beograd - Mališa Jevtović ponovo je juče u Okružnom sudu u Beogradu osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva trogodišnje Katarine Janković, sredinom jula 2005. godine, dok je njenoj majci Ani Filipović zbog pomaganja u zločinu sud izrekao zatvorsku kaznu od 37 godina.

Predsednik sudskog veća sudija Aleksandar Trešnjev obrazlažući presudu rekao je da je sud utvrdio da je Jevtović 17. jula 2005. trogodišnju devojčicu ubio na surov način, kao i da se 48 sati pre ubistva nad njom seksualno iživljavao i naneo joj niz teških povreda.

 - Jevtović je bio svestan svog dela, a Filipovićeva mu je u tome s umišljajem pomogla. Puštala ga je da ide s njenom ćerkom sam u šumu i prikrivala povrede koje je devojčici nanosio i tragove - rekao je Trešnjev. Sudija je naveo i da su Jevtović i Filipovićeva krivično delo izvršili na način opisan u optužnici, kao i da su „dugogodišnje zatvorske kazne koje su im izrečene srazmerne počinjenom zločinu jer su okrivljeni postupali s umišljajem“.
Pre izricanje presude, Jevtović je tokom tročasovnog iznošenja završne reči tvrdio da nije kriv za ubistvo devojčice i tražio da zbog nedostatka dokaza bude oslobođen. Prvu presudu Okružnog suda u Beogradu zbog svirepog ubistva Katarine Janković, kojom su 2007. godine osuđeni njen očuh Jevtović na 40 godina a majka na 37 godina zatvora zbog pomaganja u ubistvu, ukinuo je početkom godine Vrhovni sud Srbije jer nisu navedene činjenice na osnovu kojih je utvrđeno postojanje umišljaja. Na početku ponovljenog suđenja Jevtović nije želeo da iznese odbranu, dok je Filipovićeva porekla da ima veze sa ubistvom i delimično promenila raniju odbranu. Na prvostepenom suđenju, oni su se međusobno optuživali za smrt male Katarine, a to su nastavili i na ponovljenom. Devojčica je preminula 17. jula 2005. godine od posledica teških povreda. Jevtović je optužen da je Katarinu u Zvezdarskoj šumi silovao i tukao, dok je majka čuvala stražu. Sutradan su devojčicu u modricama i besvesnom stanju dovezli u bolnicu i lekarima rekli da je pala s kreveta. Nažalost, ona je od zadobijenih povreda preminula. Optuženi imaju pravo žalbe u roku od 15 dana nakon što im bude uručena presuda.